ČISTOĆA JE POLA ZDRAVLJA
Dakako da smo svi još kao maleni naučili kako je vrlo bitno oprati ruke prije i poslije jela, po ulasku u kuću, prije spavanja… Isto tako i obavezno četkanje zubi ujutro, navečer i nakon obroka. Zatim pranje i četkanje kose, uredni i čisti nokti te mirišljava i ispeglana odjeća. Koliko ste samo puta u djetinjstvu, a i kasnije, čuli: “Čistoća je pola zdravlja.”? Higijena ili čistoća je jedna od prvih navika kojima podučavamo svoju ( i drugu ) djecu da ju samostalno uče i obavljaju, napominjući kako ta sama navika već čini pola zdravlja. Tomu su nas učili roditelji, bake i djedovi, prijatelji i susjedi, tete u vrtiću i učitelji. I zaista jest tako. Osobe s razvijenijim higijenskim navikama manje obolijevaju od bakterijskih zaraza, boljeg su imuniteta i ukupnog fizičkog zdravlja. Naglasak je naravno, uvijek bio na fizičkom zdravlju. Ipak, nekako su nam propustili spomenuti i ono drugo zdravlje – psihičko, mentalno, te kako obavljati njegovu higijenu. Ne sjećam se da je itko spominjao, bilo u kući, u vrtiću ili školi, kako se brinuti o svom umu, kako ga održavati urednim i vitalnim. Ma čak se rijetko spominjao i kao sam pojam, kao da je postojanje mentalnog zdravlja upitno ili nevažno. Jasno je da nas nisu tomu učili jer je izgledno da roditelji, bake i djedovi te ostali, niti sami nisu odrastali u okruženjima gdje se mentalno zdravlje spominjalo u svakodnevnom kontekstu. Nerijetko se, zbog težih životnih uvjeta i tada još nerazvijenih komunikacijskih tehnologija, imalo puno manje slobodnog vremena, a samim tim i nedovoljno vremena za rad na sebi i edukaciju.
A ŠTO S MENTALNIM ZDRAVLJEM?
Iako su od tada prošle mnoge godine, a i tehnologija je poprilično napredovala, mentalno zdravlje je, nažalost, i dalje tabu tema našeg društva. Vrlo se tiho govori o njemu kroz teoriju , a kada se i pojavi poneki hvalevrijedan pokušaj apeliranja kroz isticanje stvarnog iskustva pojedinca, tada se upravo tog pojedinca marginalizira i stigmatizira. Što nikako ne djeluje ohrabrujuće i motivacijski za one ostale koji su osjetili poriv za istupiti sa svojim životnim iskustvom i porukom. U ovom slučaju zaista veliku promjenu nedvojbeno čini prisustvo interneta u našim svakodnevnicama te sve veća popularnost raznih društvenih mreža. Iako se aktivnost na nekoj od njih često vezuje uz asocijalizaciju u fizičkoj stvarnosti, s druge strane, provođenje vremena na internetu itekako može biti puno više od samog scrollanja po tuđim profilima, životima i intimama. Internet je mjesto na kojemu možemo napisati i/ili pročitati što god nas je volja bez straha od propitivanja i osuđujućih pogleda. Odnosno, sami imamo mogućnost odabrati koje informacije želimo podijeliti, s kim i na koji način. Upravo je ta mogućnost, uz osjetno ravijeniju svijest zadnjih godina, dovela do slobodnijeg govora o mentalnim poteškoćama, bolestima i izazovima. Samim tim, korisnici društvenih mreža su počeli dobivati uvid u tu (nepopularnu) temu. Prateći određene profile (Instagram /Facebook / YouTube…) počeli su svakodnevno na pladnju dobivati informacije u vidu edukativnog sadržaja o mentalnim poteškoćama i rješenjima, individualnim iskustvima i doživljajima određene mentalne smetnje te su se počeli umrežavati u mikrozajednice iliti grupe. Putem takvih grupa, međusobno izražavaju psihosocijalnu podršku, podižu svjesnost i informiranost te jačaju svoja mentalna zdravlja. Dodatni zalet u osvještavanju mentalnog zdravlja, dali su i sve brojniji edukatori, govornici i motivatori koji promiču vrijednosti ispunjenog i zadovoljnog života u balansu. Kako se čini, zaista živimo u vremenu snažnih i globalnih promjena, prvenstveno na području svijesti i osobnog razvoja.
KAKO OBAVLJATI HIGIJENU UMA? BIVANJEM U SADAŠNJEM TRENUTKU!
Dnevno u prosjeku pomislimo između 50.000 do 70.000 misli. Zvuči puno? I jest. Ali ono što je još šokantnije je što većinu tih pomišljenih misli nismo niti bili svjesni, odnosno nismo ih registrirali svjesnim umom. To je zato što nam je 90% pomišljenih misli potpuno jednako kao i dan prije, koji smo također proživjeli nesvjesno. Tomu možemo stati na kraj svjesnim bivanjem u sadašnjem trenutku. Sadašnji trenutak je onaj trenutak u kojem smo fokusirani isključivo na ovdje i sada. To je trenutak kada ne lutamo u prošle već proživljenje događaje, kad ne pokušavamo uzaludno promijeniti već donešene odluke i njihove posljedice, niti kada se unaprijed brinemo o nepoznatoj budućnosti. Biti u sadašnjem trenutku znači biti svjestan svog bića i bivanja, odnosno biti svjestan vlastitih emocija i misli u tom trenutku. Upravo je to način kako održavati svoj um vitalnim i urednim jer da bismo mogli očistiti nered prvo moramo znati što stvara taj nered. Dakle, kada osvijestimo sve misli i nepoželjne emocije koje mislimo i osjećamo, tada se pitamo koji im je uzrok i otkuda one zaista dolaze. To su oni prvi sitni ali krucijalni koraci na putu do poboljšanja mentalnog zdravlja. Nakon jasne spoznaje koje nam misli koriste, a koje ne, možemo upotrijebiti neku od zabavnih tehnika kako bismo namjerno postavili svoj fokus (svoju pažnju) na one misli koje nam prijaju. Neke od tehnika su zapisivanje i izgovaranje afirmacija, izrada ploče vizije (vision boarda), pisanje nove priče (dnevnik budućnosti), pisanje jutarnjih misli i zahvalnosti, vizualizacija željene budućnosti itd… Razne su tehnike i metode kojima možemo uvesti naviku redovnog održavanja vlastitog mentalnog zdravlja, čiji je cilj svjesnija, uspješnija te zadovoljnija svakodnevnica. Upravo ove tehnike promoviraju motivacijski govornici i edukatori. Zaista jest lijepo imati mogućnost pratiti profile tih ljudi, povezat se s onima koji imaju slično životno iskustvo kao naše ili uspješnije, ali tuđe iskustvo nam može samo pomoći kao primjer što sve možemo napraviti za vlastiti boljitak i razvoj, ne može učiniti i samu promjenu. Ne mogu drugi odraditi naš unutarnji “posao” umjesto nas samih.
UREDNOŠĆU DO BOLJEG MENTALNOG STANJA
Samodisciplina je vrlo korisna vrlina odnosno navika. Samodisciplina je u biti odluka, te svatko tko zaista odluči biti discipliniran na određenom životnom području, može to i postati. Osim onog unutarnjeg mentalnog rada, za poboljšanje mentalnog zdravlja možemo itekako koristiti i uvođenje reda i zdravih navika u svom vanjskom fizičkom svijetu. Kako je spomenuto na početku, higijena tijela jest jedna od najbitnijih navika koje doprinose stabilnom mentalnom stanju, ali za njom po značaju ne zaostaju niti zdrava i uravnotežena prehrana, dovoljan unos tekućine, redovna fizička aktivnost, kvalitetni međuljudski odnosi te uredan životni prostor. Savjete za prehranu, vježbanje i socijalizaciju možda već znate od prije. Ali jeste li znali koliko urednost prostora u kojem boravimo utječe na naše misli i emotivno stanje? Cijele nauke i filozofije sklada prostora i življenja (npr. feng shui) su zasnovane upravo na toj korelaciji misli i emocija sa stvarima koje nas okružuju. Neuredan, prljav i zatrpan životni prostor itekako će se odraziti na pogoršanje mentalnog stanja u vidu bezvoljnosti i lijenosti, koje u onim ekstremnim slučajevima vode i do depresije. Uvijek je tajna u malim koracima i za um puno snažniji utjecaj imaju one sitne svakodnevne radnje koje pretvaramo u zdrave navike, nego neki grandiozni teško ostvarivi planovi i ciljevi. Zato, umjesto odgađanja posvećivanja pažnje održavanju urednosti svog životnog prostora (jer se u mislima opravdavate sami sebi i oslanjate na onu “generalku” stana ili kuće koja nikako da se dogodi), radije krenite konkretnim, malim, lako ostvarivim zadatkom poput urednog pospremanja kreveta svako jutro. Kako je mudro rekao admiral William H. McRaven: „ Želiš li mijenjati svijet, najprije pospremi svoj krevet.“. I zaista jest tako. Želiš li napraviti velike promjene u svom životu, pobrini se prvo za one manje. Želiš li imati uspješnu karijeru, prvo se pobrini za organizaciju privatnog vremena i prostora. Želiš li impresionirati ljude svojom pojavom i manirima, prvo zategni svoju posteljinu. Zatim presloži uredno svoj ormar, oslobodi se svega onog što te ne čini sretnim i zadovoljnim, cijeni i poštuj svoj životni i osobni prostor na način da svjesno biraš koje korisne i posebne stvari, predmeti i osobe će se nalaziti u njemu. Konačni cilj je balans u našoj fizičkoj realnosti. Balans mentalnog i fizičkog zdravlja koji je posljedica naših svakodnevnih odluka i izbora. I upravo je svatko od nas sam odgovoran za svoju svakodnevnicu, za svoju realnost.